Cijepljenje pasa protiv bjesnoće zakonska je obveza svakog vlasnika ljubimca. Nakon što je štene stiglo u vašu obitelj, ne izlažite ga kontaktu s drugim životinjama te posjetite veterinara radi upoznavanja, prvog pregleda te dogovora oko termina cijepljenja.

Štene protiv zaraznih bolesti cijepimo prvi put u dobi od 6-8 tjedana ili kasnije i to protiv štenećaka, zaraznog hepatitisa uzrokovanog adenovirusom tipa 1, leptospiroze, respiratornih bolesti uzrokovanih adenovirusom tipa 2, virusa parainfluenze, enteritisa uzrokovanog coronavirusom i parvovirusom. Nakon prvog cijepljenja štene ćemo ponovno cijepiti svaka 3-4 tjedna do navršenih 12, a još bolje 16 tjedna starosti, a prvo cijepljenje protiv bjesnoće primiti će nakon 3. mjeseca starosti i nadalje jednom godišnje.

Cijepljenje mačaka još uvijek nije toliko prihvaćeno, no štiti mačke od mnogih bolesti.

Osnovna cjepiva su ona za koja se podrazumijeva da bi svaka mačka trebala primiti te tu spadaju: cjepivo protiv bjesnoće , panleukopenije mačaka, rinotraheitisa mačaka (FHV – 1) i infekcije calicivirusom mačaka (FCV). Uz osnovna cjepiva imate na odabir i izborna cjepiva za koja se konzultirajte sa svojim veterinarom.

Protokol cijepljenja kod mačića počinje kada su stariji od 8 tjedana, te s dvokratnim cijepljenjem krećemo u razmaku od 3-4 tjedna. Zadnje, 3. cjepivo prima se između 14.-16. tjedna starosti. Odrasle mačke cijepimo samo jednom te revakciniramo svakih 12 mjeseci.

Kastracija pasa i mačaka

Gotovo svi vlasnici pasa, pogotovo ženskih, suoče se s pitanjem kastracije svojih životinja. Kod muških životinja radi se o odstranjivanju testisa, a kod ženki se odstranjuju jajnici (ovariektomija) ili jajnici i maternica (ovariohisterektomija). Kastracija ženki kolokvijalno se naziva sterilizacijom.

Koji su pozitivni razlozi da se ženke pasa kastriraju (“steriliziraju”)?

Postoje mnoge prednosti kastracija kuja. Najočiglednija prednost je izbjegavanje svih neugodnosti koje dolaze s tjeranjem kuje (iscjedak, promjena u ponašanju, itd…) i nastanka neželjenog legla, ali je možda najvažnija prednost sprečavanje nastanka tumora mliječne žlijezde koji je najčešći uzrok smrti kuja. Kuje koje se steriliziraju prije prvog tjeranja, gotovo sigurno neće imati tumor mliječne žlijezde. Što je kasnije kuja kastrirana utjecaj kastracije na vjerojatnost pojave tumora se smanjuje. Važan aspekt kastracije kuja je i smanjenje agresivnosti prema drugim ženkama, opet ako se kuja sterilizira u mladosti.

Što je moguća loša strana kastracija ženki pasa?

Loša strana kastracije, osim samog rizika operativnog zahvata, je mogućnost nastanka urinarne inkontinencije. Inkontinencija češće nastaje kod ženki velikih pasmina te kod pretilih ženki. Najčešće se javlja kod životinja starijih od 7 godina. Očituje se spontanim ispuštanjem mokraće, najčešće u snu i relativno se lako rješava terapijom, koja je doživotna. Inkontinencija se jednako često javlja kod ovariektomiranih i ovariohisterektomiranih kuja.  Kuje se često udebljaju nakon kastracije što se može lako izbjeći pravovremenim smanjenjem količine hrane ili zamjenom hrane sa dijetalnom.

Koji su pozitivni razlozi da se kastriraju mužjaci pasa?

Kod muških je pasa najvažniji učinak kastracije onaj sociološki – kastrirani psi znatno se rjeđe sukobljavaju s drugim psima te rjeđe obilježavaju teritorij. Kastracijom se također smanjuje rizik od hipertrofije prostate, nastanka perianalnih tumora i perinealne hernije te se onemogućava nastanak tumora testisa. Inkontinencija je moguća i kod mužjaka, ali je znatno rjeđa nego kod ženki.

Koji su pozitivni razlozi da se mačke kastriraju/steriliziraju?

Mačke se najčešće steriliziraju i kastriraju zbog nemogućnosti kontroliranja reprodukcije ovih životinja. Za razliku od pasa, mačke koja izlaze iz kuće ne možemo spriječiti da se spare. Ženske mačke koje ne izlaze iz kuće, vrlo često ulaze iz tjeranja u tjeranje, te razvijaju tzv. mačju nimfomaniju, dok mužjaci obilježavaju kuću mokraćom izrazito neugodna mirisa. Kastracija i sterilizacija mačaka koje izlaze van je izrazito važna zbog sprečavanja zaraze mačaka opasnim, neizlječivim bolestima kao što su infekcija FIV-om (mačji AIDS), ili FeLV-om (mačja leukemija). Kastracijom se smanjuje i mogućnost ozljeđivanja u borbama u kojima nekastrirani mačci redovito sudjeluju. I mačke su, kao i psi, nakon kastracije sklonije debljanju pa se preporučuje smanjenje količine hrane gotovo odmah nakon zahvata.

Piroplazmoza ili babezioza je zarazna, ne kontagiozna bolest, izazvana krvnim parazitom Babesia spp. U nas se kao najčešći uzročnik bolesti u pasa javlja Babesia canis. Bolest je najčešća u SZ dijelovima Hrvatske. Zbog promjene klimatskih faktora krpelji ostaju aktivni gotovo tijekom cijele godine pa bolest nije više ograničena na proljeće i jesen. Uzročnika prenose krpelji, uglavnom oni iz roda Ixodes.

Mačke ne obolijevaju od piroplazmoze.

Uzročnik Babesia canis parazitira u eritrocitima, crvenim krvnim tjelešcima. Nezaraženi krpelji tada se mogu zaraziti kada uzmu obrok krvi sa zaraženim eritrocitima.

Znakovi bolesti jako variraju. Najčešći oblik je onaj akutni s povišenom temperaturom, odbijanjem hrane, slabošću, bljedilom vidljivih sluznica, depresijom te tamnijom ili krvavom mokraćom, limfadenopatijom (povećani limfni čvorovi), splenomegalijom (povećana slezena). Svi ovi simptomi mogu biti manje ili više izraženi.

Lijek koji koristimo za liječenje piroplazmoze dajemo u kombinaciji s antibioticima, vitaminima, infuzijom te transfuzijom krvi ako je potrebno.

Za ovu bolest najvažnija je profilaksa, tj. redovita mjesečna zaštita od ektoparazita tokom cijele godine te pregled životinje nakon svakodnevne šetnje. Krpelja je potrebno izvaditi što prije. Krpelj se vadi okretanjem u nekoliko punih krugova u lijevo ili desno. Glavica sa rilcima ne predstavlja problem ako ostane zabodena u koži  i nije je potrebno naknadno vaditi.

Odnedavno vam je pregled CT-om dostupan i Hrvatskoj. Zašto koristimo baš ovaj tip pregleda? Ponekad samo sa snimkama RTG-a nije moguće dokučiti u čemu je problem ili se problem samo nazire. Pomoću CT-a slojevitim snimanjem i kompjuterskom obradom dobivamo rekonstruirane slike određenih organa gdje smatramo da je problem, a CT nam omogućava pregled koštanog i mekog tkiva. Rade se snimke iz različitih kuteva te se dobivaju slike presjeka koji će nam puno jasnije objasniti problem. CT vam nećemo preporučiti olako, nego kada je jedina opcija da saznamo što se događa ili da ne idemo “na slijepo” u operaciju. Najavite se za konzultacije s dr. Ivanom Ljolje i pitajte sve što vas zabrinjava.

Nakon što ste svog ljubimca, u dogovoru s veterinarom, naručili na zahvat koji uključuje anesteziju, vaš ljubimac ne smije jesti barem 8h prije zahvata kao ni piti vodu barem 3h prije zahvata.

Naručivanje telefonom:

Kako biste dogovorili pregled ili konzultacije s nekim od veterinara, javite nam se na 01/3771-761 i na recepciji ćemo napraviti sve kako bismo vam rezervirali datum koji vam odgovara.

Naručivanje online (uskoro!):

Ispunite online obrazac što detaljnije, priložite dokumentaciju te ćemo vam se povratno javiti sa svim informacijama te slobodnim terminom.

Dežurni veterinar:

Dežurnog veterinara možete kontaktirati isključivo u hitnim situacijama te van radnog vremena na broj: 099/214-0026.