Piroplazmoza

(Babezioza)

 

Piroplazmoza ili babezioza je zarazna, ne kontagiozna bolest, izazvana krvnim parazitom Babesia spp. U nas se kao najčešći uzročnik bolesti u pasa javlja Babesia canis. Bolest je najčešća u SZ dijelovima Hrvatske. Zbog promjene klimatskih faktora krpelji ostaju aktivni gotovo tokom cijele godine pa bolest nije više ograničena na proljeće i jesen.
Uzročnika prenose krpelji, uglavnom oni iz roda Ixodes.

Mačke ne obolijevaju od piroplazmoze.
Uzročnik Babesia canis parazitira u eritrocitima, crvenim krvnim tjelešcima. Nezaraženi krpelji tada se mogu zaraziti kada uzmu obrok krvi sa zaraženim eritrocitima.
Znakovi bolesti jako variraju. Najčešći oblik je onaj akutni sa povišenom temperaturom, odbijanjem hrane, slabošću, bljedilom vidljivih sluznica, depresijom te tamnijom ili krvavom mokraćom, limfadenopatijom (povećani limfni čvorovi), splenomegalijom (povećana slezena).

Svi ovi simptomi mogu biti manje ili više izraženi.
U krvnoj slici nalazimo anemiju, trombocitopeniju (smanjeni broj trombocita), hipoalbuminemiju (smanjena količina serumskih bjelančevina) i bilirubinemiju (povećana količina bilirubina u krvi).
Babezioza se klasično dijagnosticira dokazom jednog od razvojnih stadija unutar eritrocita u krvnom razmazu. Krv za razmaz uzimamo iz periferne cirkulacije - uške ili vene. Postoje i druge metode dijagnostike za dokaz Babesie spp., no rezultati nisu dostupni odmah već za nekoliko dana što nekad može biti kasno.
Glavni mehanizam tkivnog oštećenja Babesiom spp. je ishemija (nedostatak kisika u tkivu). U toku bolesti mogu se javiti oštećenja jednog ili više organa, najčešće bubrega i jetre.
Lijek koji koristimo za liječenje piroplazmoze dajemo u kombinaciji sa antibioticima, vitaminima, infuzijom te transfuzijom krvi ako je potrebno.

Psi koji su preživjeli piroplazmozu ostaju subklinički inficirani što znači da mogu ponovno oboljeti u bilo koje vrijeme. Preporuča se da ne budu davatelji krvi u budućnosti jer ostaju rezervoar parazita.

U zadnje vrijeme na našem tržištu se pojavila vakcina već dulje vrijeme prisutna u Europi. Prve godine pas se cijepi trokratno, a zatim za godinu dana ponovno još jednom i tako svake godine.

Za ovu bolest najvažnija je profilaksa tj. redovita mjesečna zaštita od ektoparazita tokom cijele godine te pregled životinje nakon svakodnevne šetnje . Krpelja je potrebno izvaditi što prije. Krpelj se vadi okretanjem u nekoliko punih krugova u lijevo ili desno. Glavica sa rilcima ne predstavlja problem ako ostane zabodena u koži  i nije je potrebno naknadno vaditi.